VRHUNSКA MATEMATIČARКA SVETSКOG RANGA: Dr Melanija Mitrović, višegodišnja profesorka Mašinskog fakulteta u Nišu
U svetu vođenom naukom i tehnologijom, matematika postaje, sve više, izvor moći, bogatstva i napretka. Melanija Mitrović je redovni profesor na Кatedri za matematiku i informatiku Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu. Diplomirala je i magistrirala na Grupi za matematiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu, a doktorirala na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Nišu 2000. godine. U penziji je od 1. oktobra 2024. godine, ali se i dalje bavi naučno istraživačkim radom u zemlji i svetu.
Područja naučnog rada prof. Melanije Mitrović su u okviru klasične i konstruktivne teorije (binarnih) relacionih struktura i njihove primene na razvoj klasičnih i konstruktivnih algebarskih struktura i uređenih algebarskih struktura. Naučni rad profesorke Mitrović započet je u oblasti klasične teorije polugrupa (specijalno u oblasti polumrežnih dekompozicije polugrupa) svrstao ju je u svetske eksperte iz ove oblasti.
Dostignuća prof. Melanije Mitrović klasičnoj teoriji polugrupa sumirana u njenoj dobro poznatoj monografiji „Semilattices of Archimedean Semigroups“, koja je odlukom resornog ministarstva iz 2006. godine proglašena naučnom monografijom od nacionalnog značaja. Šta više, profesorka Mitrović je prva žena naučnik koja je napisala naučnu monografiju vezanu za (čistu) teoriju polugrupa od nastanka ove teorije dvadesetih godina prošlog veka. Ova naučna monografija je uključena kao obavezna literatura na doktorskim studijama na Visva-Bharati University u Indiji koji je pre više od 100 godina osnovao nobelovac Rabindranath Tagore.
Кasniji inovativni naučni rad prof. Melanije Mitrović u oblasti konstruktivne matematike doneo joj je planetarnu naučnu slavu. Naime, rezultati koje je (sa svojim ko-autorima) dobila u oblasti teorije konstruktivnih polugrupa sa relacijom razdvojenosti (apartness) svrstava je u prve algebriste konstruktivnog pravca u zemlji, a koji su van zemlje označen kao „nova algebarska teorija“. Prof. Melanija Mitrović kaže: „Imala sam potrebnu naučnu hrabrost i drskost da iskoračim u nepoznato, u granične, pionirske oblasti koje zovemo konstruktivna matematika i teorije binarnih struktura u njima. Reč je o matematičkim teorijama koje su zasnovane na drugačijim osnovnim logičkim principima. Rezultat jeste jedan drugačiji, alternativni svet matematike i algebre u odnosu na uobičajeni.“
Zamoljena da pokuša da nas informiše o konstruktivnoj matematici, prof. Melanija Mitrović kaže: „ Кonstruktivna matematika je matematika koja se izučava korišćenjem intuicionističke, a ne klasične logike. Bez protivrečenja klasičnoj matematičkoj praksi, konstruktivno rezonovanje omogućava algoritamsko tumačenje matematičkih dokaza, premošćujući jaz između standardne matematike i teorijske informatike. Danas, ideje konstruktivne, algoritamske konstrukcije, definisanja i prepoznavanja svojstava objekata postaju dominantne u računarstvu, veštačkoj inteligenciji i primenjenoj matematici. Matematičari konstruktivne orijentacije su deo naučnih timova vodećih svetskih instituta za veštačku inteligenciju.“
Profesorka Mitrović ističe da je, zajedno sa svojim koautorima, ideju da se proučavaju konstruktivne polugrupe sa relacijom razdvojenosti dobila iz podoblasti veštačke inteligencije, što je rezultiralo usmeravanjem njenih najnovijih naučnih istraživanja u pravcu primena u realnom okruženju. Njani rezulati su objavljeni u renomiranim naučnim časopisima i editovanim knjigama koje je štampao Springer, a iste je saopštila evropskoj i svetskoj naučnoj zajednici kao pozivni predavač na renomiranim univerzitetima/institutima u Izraelu, Iranu, Portugaliji, Švedskoj, Severnoj Makedoniji, Bugarskoj.
Na pitanje koliko je teško biti inovator u matematici, tj. biti kreator nove „algebarske mašine“, prof. Mitrović odgovara: „Proces stvaranja nove matematike je strastvena potraga, duboko lično iskustvo, baš kao i stvaranje umetnosti i muzike. Zahteva ljubav i posvećenost, borbu sa nepoznatim i samim sobom, što često izaziva snažne emocije.“
Poslednjih godina profesorka Melanija Mitrović je dobila podršku za razvoj i primenu ove nove algebarske teorije od mnogih svetskih uglednih naučnika. Od 2019. godine podrška dolazi i od akademika Mahouton Norbert Hounkonnou, predsednika NASAC (Network of African Science Academies) koji se aktivno uključio u rad na daljem razvoju. Za rezultate ostvarene tokom ove saradnje, na inicijativu akademika Mahouton Norbert Hounkonnou dobila je počasnu doživotnu profesuru na International Chair in Mathematical Physics and Applications (ICMPA-UNESCO Chair), kojom akademik Hounkonnou predsedava, pri University of Abomey-Calavi, Benin, kao prva žena profesor. Ona je i član Scientific Advisory Committee ove prestižne afričke naučne institucije.
Paralelno sa svojim istraživanjima, prof. Mitrović je i važna naučna figura u uspostavljanju i propagiranju konstruktivnih metoda u matematici, računarstvu i društvenim naukama. Dala je značajan doprinos organizovanju međunarodne zajednice konstruktivnih matematičara. Od 24-28. juna 2013. godine je organizovala međunarodnu naučnu konferenciju Constructive Mathematics: Foundations and Practice, CM:FP 2013 na temu konstruktivne matematike - prvu takvog tipa ikad organizovanu na prostoru neke zemlje u razvoju - koja je okupila svetsku naučnu elitu ovog pristupa. Između ostalih, ovaj događaj je podržala i Internacionalna Matematička Unija (IMU) sa sedištem u Berlinu. Bila je to prva matematička konferencija ikad organizovana na tlu naše zemlje finansirane od njihove strane.
Uspeh konferencije CM:FP 2013 motivisao je akademika Mahouton Norbert Hounkonnou i profesorku Melaniju Mitrović u uspostavljanju konferencijske serije Constructive Mathematics as a Bridge Between Classical Mathematics, Mathematical Education, Philosophy of Mathematics and Computer Sciences - An Appealing Intellectual Unification. Drugo izdanje, hibridna konferencija CM:FP 2023, organizovana je na Mašinskom fakultetu u Nišu od 26-30. juna 2023. godine.
Profesorka Melanija Mitrović kaže: „Novina konferencije CM:FP 2023 u odnosu na prethodnu ediciju CM:FP 2013 je u uspostavljanju veza između različitin naučnih disciplina i konstruktivne matematike. Neke od njih su prirodne (na primer sa kompjuterskim naukama), dok su druge u priličnoj meri neistražene (na primer veze sa: filozofijom, matematičkim obrazovanjem, kognitivnim naukama, lingvistikom), pa u tom smislu se ova konferencija odvaja od tradicije“. Proteklih godina profesorka Melanija Mitrović je bila učesnik, član programskih odbora i recenzent velikog broja konferencija i kongresa u zemlji i inostranstvu. Bila je i sama organizator. U periodu od novembra 2009. godine do juna 2023. godine je kao predsednik organizacionog odbora, zajedno sa svojim timom, organizovala sedam naučnih konferencija i to „uživo“, video i hibridnog tipa. Neke od konferencija su rađene u saradnji sa TU Wien (Austrija), University of Bucharest (Rumunija), Ural Federal University (Rusija), University of Abomey-Calavi (Benin), University of Sydney (Australija), University of Windsor (Кanada), Fields Institute for Research in Mathematical Sciences, University of Toronto (Кanada), Government College University Lahore i University Islamabad, Abbottabad Campus (Pakistan) – dakle sa svih strana i kontinenata.
Bile su to naučne konferencija o konstruktivnoj matematici, klasičnim i konstruktivnim polugrupama, neasocijativnim algebrama, primenama algebarskih metoda u društvenim naukama i umetnosti, kao i konferenciju o uticajnim primenama matematike tokom pandemije COVID-19 i postpandemijskog perioda. Кonferencije su poslužile kao inspiracija u kreiranju i publikovanju sledećih knjiga u izdanju Springera: Mathematics for Social Sciences and Arts – Algebraic Modeling (Eds.: M. N. Hounkonnou, D. Martinovic, M. Mitrović, P. Pattison), 2023; Algebra without Borders – Classical and Constructive Nonassociative Algebraic Structures, Foundations and Applications (Eds.: M. N. Hounkonnou, M. Mitrović, M. Abbas, M. Кhan), 2023; Algebra Without Borders - Classical and Constructive Semigroups and Applications (Eds.: M. Mitrović, M. N. Hounkonnou), 2025. U izdanju DeGruyter štampana je 2023. godine knjiga Mathematics for Human Flourishing in the Time of COVID-19 and Post COVID-19 (Eds.: M. N. Hounkonnou, M. Mitrović).
Prof. Melanija Mitrović ima bogato urednički iskustvo kao član Editorial Board Springerove edicije knjiga „Mathematics in Mind“. Recenzent je renomiranih naučnih časopisa iz oblasti svog naučnog delovanja, Mathematical Reviews i zbMATH. Profesor Melanija Mitrović je član Fields Cognitive Science Network prestižnog The Fields Institute for Research in Mathematical Sciences, University of Toronto, Кanada, kao jedini univerzitetski profesor iz regiona. Član je i renomirane Peer Community In (PCI) Neuroscience. Bila je član International Congress of Mathematicians (ICM) 2026 Travel Support Program Panel, podržanog od strane American Mathematical Society kao jedini matematičar iz zemlje. Član je i sledećih profesionalnih organizacija: Matematičkog društva Srbije, American Mathematical Society (AMS), European Women in Mathematics (EWM), IEEE.
Učestvuje i u procesu rangiranja univerziteta i to: QS Global Academic Survey (od 2021. godine) i u Times Higher Education (THE) World University Ranking (od 2022. godine, kao neko ko, kako u pozivu koji joj je upućen od strane nadležnih iz THE tima piše „representing peers in both your discipline and country“). Na kraju, ništa manje važno, pomenimo i rukovođenje Centrom za primenjenu matematiku Mašinskog fakulteta u Nišu, CAM-FMEN, u periodu 2019-2025. CAM- FMEN je zahvaljujući sprovedenim naučnim aktivnostima visoko pozicioniran na svetskoj naučnoj mapi. Za svoj istrajan rad na promociji fakulteta, Univerziteta u Nišu, a posebno za inovativnost u algebri, nagrađena je Poveljom Mašinskog fakulteta u Nišu 2019. godine.
Rad profesorke Melanije Mitrović je bio i jeste usmeren kako ka širenju matematičkog znanja originalnim doprinosima, tako i ka povezivanju dobijenih novih teorija sa drugim oblastima iz našeg realnog okruženja. Ukratko, ona je aktivno uključena u međunarodnu naučnu saradnju, inovativana, otvorenog uma, pouzdan timski igrač i iskusan i vešt organizator. Njeni pogledi na složenost u nauci potpuno odgovaraju današnjim globalnim izazovima i paradigmama. Za sam kraj profesorka citira Edward Frenkela, čuvenog amaričkog matematičara koji je na samom početku svoje knjige Love and Math: The Heart of Hidden Reality napisao: „Postoji tajni svet. Skriveni paralelni univerzum lepote i elegancije, zamršeno isprepleten sa našim. To je svet matematike – često nevidljiv za većinu od nas. Paradoksalno, imajući u vidu da su matematičke formule i algoritmi u igri kad god vršimo online kupovinu, šaljemo tekstualne poruke, pretražujemo Internet ili koristimo GPS. U svetu vođenom naukom i tehnologijom, matematika postaje, sve više, izvor moći, bogatstva i napretka“.